Dana 29. studenog 2013. godine na Dnevni red sjednice Hrvatskog sabora uvršten je prijedlog novog Obiteljskog zakona. Unatoč brojnim kritikama javnosti protiv ovog prijedloga Obiteljskog zakona, koje se ponajviše tiču regulative vezane uz rastavu braka i roditeljsku skrb nad djecom te prigovora mnogih organizacija civilnog društva da Obiteljski zakon nije trebalo mijenjati, udruga Sjaj ovim putem, uz određene ograde, izražava podršku prijedlogu Ministarstva socijalne politike i mladih. Naime, prijedlogom novog Obiteljskog zakona znatno se poboljšava položaj osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi kojima su godinama negirana prava sustavnim lišavanjem poslovne sposobnosti – ukida se mogućnost potpunog lišenja poslovne sposobnosti. Više od 18.000 ljudi u Republici Hrvatskoj ostalo je nevidljivo i po prvi puta nakon 2003. godine se zakonodavac odlučio napraviti reforme u smjeru zaštite njihovih prava, što pozdravljamo. To je korak naprijed prema dokidanju “građanske smrti” – lišavanja poslovne sposobnosti građana, kada oni ne mogu sami ostvarivati svoja prava niti ispunjavati svoje obaveze.
Udruga Sjaj sudjelovala je u javnoj raspravi o prijedlogu Obiteljskog zakona na poziv Ministarstva socijalne politike i mladih. Od 23 prijedloga udruge Sjaj izvješćujemo da je predlagatelj usvojio njih 16. Udruga će tijekom procedure pred Hrvatskim saborom nastaviti sa zagovaranjem za davanje prava muškarcima lišenim poslovne sposobnosti da neovisno o skrbniku mogu priznati svoje biološko dijete, koji dio, pored prava na brak osoba lišenih poslovne sposobnosti, smatramo najlošije reguliranim u kontekstu mogućih promjena Obiteljskog zakona.
Udruga Sjaj, u tom kontekstu, smatra da osobe koje su biološki roditelji, a u primjeni Obiteljskog zakona to se odnosi na očeve, trebaju imati apsolutno samostalno pravo priznati svoju biološku djecu u skladu sa međunarodnim pravom bez bilo kakvog uplitanja skrbnika ili ovisnosti prema Centru za socijalnu skrb. Nadalje, udruga Sjaj smatra da osobe lišene poslovne sposobnosti trebaju imati pravo sklopiti brak ili životno partnerstvo (ako ono bude moguće prema posebnom propisu) prema svojoj volji, bez uplitanja suda ili skrbnika, s obzirom da te osobe mogu stupiti u izvanbračnu ili istospolnu zajednicu neformalnog karaktera bez ikakvog ograničenja i u tom smislu bi formalizacija tih zajednica za njih predstavljala dodatnu zaštitu.
Udruga Sjaj je i tijekom javne rasprave upozorila na potrebu za usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva sa čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Udruga je prihvatila mišljenje Ministarstva socijalne politike i mladih da u ovom trenutku nije moguće promijeniti cijelokupno zakonodavstvo, uz jamstvo da će se uspostaviti stalna radna skupina namijenjena sustavnim promjenama hrvatskog zakonodavstva
Osim što se prijedlogom Obiteljskog zahtjeva namjerava uknuti mogućnost svakog daljnjeg potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, predviđa se i da će do 2020. godine svim osobama koje su do sada tako lišene poslovne sposobnosti ista biti djelomično vraćena. Svakoj osobi koja bude samostalno pokrenula postupak za vraćanje poslovne sposobnosti sudovi u Republici Hrvatskoj bit će joj obavezni tu sposobnost vratiti djelomično, što će u praksi značiti da će te osobe imati ograničenu poslovnu sposobnost samo u određenom dijelu. Za hrvatske građane, koji se do sada nisu mogli obratiti sudovima niti kada su im na najteži način kršena ljudska prava, to će otvoriti vrata da mogu ostvariti sudsku zaštitu i mogućnost da pravdu ostvare u Hrvatskoj, bez potrebe da se obraćaju međunarodnim tijelima, uključujući i Europskom sudu za ljudska prava, što je do sada bio slučaj.
Odredbama Obiteljskog zakona ukida se “roditeljska skrb nakon punoljetnosti”. To znači da se odrasle osobe lišene poslovne sposobnosti, u skladu sa međunarodnim pravom, više neće moći nazivati djecom. Roditelji će i dalje imati prednost pred ostalim osobama da budu skrbnici, ali će skrbiti o svojoj djeci kao o odraslim osobama.
Svaka osoba moći će Centru za socijalnu skrb dostaviti izjavu o tome koju osobu želi da bude njezin skrbnik i ta će izjava biti obvezujuća za Centar za socijalnu skrb, ukoliko postoje zakonske pretpostavke za imenovanje te osobe skrbnikom. Time će se doprinijeti poštivanju prava svake osobe na samoodređenje i uređivanje njezinog života u skladu sa njezinim osobnim preferencijama.
Neke odluke o zdravlju osoba lišenih poslovne sposobnosti više neće moći donositi skrbnik nego samo sud. Tako, primjerice, odluke o sterilizaciji ili pobačaju, donaciji organa i tkiva ili održavanju na životu, donosit će u hitnom postupku sudovi Županijskog suda u vijeću od tri suca sa mogućnošću revizije pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske u vijeću od pet sudaca. U takvom postupku, jamči se sudjelovanje osobe lišene poslovne sposobnosti.
Nakon usvajanja Obiteljskog zakona, čije je stupanje na snagu predviđeno za 1. srpnja 2014. godine, udruga Sjaj objavit će komentar odredaba sa uputama za korisnike koje se tiče skrbništvo za odrasle osobe.