Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je statstičke podatke za 2012. godinu te je udruga Sjaj, stoga, napravila analizu tih podataka u odnosu na osobe s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj.

Obiteljsko-pravna zaštita

Među odraslim osobama pod skrbništvom na dan 31.12.2012. zabilježeno je ukupno 18.439 osoba od čega je poslovne sposobnosti u potpunosti lišeno 16.274 (88%) dok je djelomično lišeno 2.165 (12%) osoba. Trend u kojem potpuno lišenje poslovne sposobnosti ima dominantan položaj i dalje je vidljivo tijekom 2012. godine, s obzirom da je 985 (80%) osoba potpuno lišeno poslovne sposobnosti, dok je njih 247 (20%) djelomično lišeno te sposobnosti. Za svega 53 osobe vraćena je poslovna sposobnost.

Tjekom 2012. godine pokrenuto je ukupno 1.750 postupaka za lišenje poslovne sposobnosti. Najviše postupaka pokrenuto je po obavijesti zdravstvenih ustanova i liječnika i to njih 608 (35%).

U 858 slučajeva obavljen je popis i opis imovine štićenika.

I nadalje, unatoč višegodišnjim upozorenjima udruge Sjaj da zakonodavac treba osigurati zaštitu imovinskih prava štićenika, ponajviše u smislu prevencije njihovog osiromašenja koje dovodi do institucionalizacije i trajnoj ovisnosti o sustavu socijalne skrbi, skrbnička zaštita najviše je usmjerena upravo prema otuđenju ili opterećenju imovine štićenika. Tako je u 2012. godini izdano ukupno 3.504 odobrenja za otuđenje ili opterećenje imovine štićenika. U odnosu na 2.177 odobrenja datih skrbniku za poduzimanje važnih mjera glede osobe štićenika, odluke o imovinskim pravima štićenika zauzimaju 62% svih skrbničkih odluka. Iz takve prakse proizlazi da je raspolaganje imovinskim pravima štićenika najčešći oblik skrbničke zaštite.

U odnosu na smještaj štićenika, vidljiva je razlika u obuhvatu, s obzirom da se navodi broj od 17.346 štićenika, iako je ukupan broj osoba lišenih poslovne sposobnosti veći. Stoga proizlazi da 1.093 osobe nisu obuhvaćene, što može značiti da se radilo o osobama koje žive u samačkim kućanstvima, no nema službenog obrazloženja te razlike. U odnosu na navedeni ukupan broj štićenika prema smještaju, najveći broj je smješten u vlastitoj obitelji i to 8.856 osoba (51%). Pored života u vlastitoj obitelji, dominira smještaj u ustanovi socijalne skrbi sa 5.077 smještenih osoba (29%). U udomiteljskoj obitelji bilo je smješteno 1.232 osoba (7%).

Tijekom 2012. godine smješteno je 319 (28%) osoba u takve ustanove od ukupnog broja štićenika vođenih prema smještaju tijekom 2012. godine i to njih 1.127. Iako je broj štićenika koji žive u vlastitoj obitelji najveći i to 386 (34%), smještavanje u ustanove socijalne skrbi i udomiteljske obitelji ipak dominira u odnosu na smještaj, pa tako kumulativno predstavlja udio od 47%. Zabrinjava činjenica da se uopće ne vode nikakvi podaci o samačkom životu osoba lišenih poslovne sposobnosti, kao niti o smještaju tih osoba u jedinice za organizirano stanovanje, što ukazuje na minimalne napore Republike Hrvatske da osigura uvjete za neovisan život osoba s invaliditetom u zajednici, protivno čl. 19. UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

U odnosu na prethodne godine i dalje je gotovo neznatan broj osoba djelomično lišenih poslovne sposobnosti koji su izjavili žalbu na odluku o imenovanju odnosno razrješenju skrbnika – 14. Tako malen broj plativ je činjenicom da je najveći broj osoba potpuno lišen poslovne sposobnosti, a te osobe, protivno čl. 12. UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i čl. 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, nemaju pravo žalbe jer se smatra da nemaju ovlaštenje za podnošenje žalbe.

Korisnici domova socijalne skrbi

U domovima socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe smješteno je ukupno 3.857 osoba. Od toga, 3.008 (78%) osoba smješteno je u državnim, a 849 (22%) nedržavnim domovima socijalne skrbi. U državnim domovima, za najveći broj korisnika i to 97% (2.931) osiguran je stalan smještaj. Na ove podatke treba gledati s oprezom, s obzirom da se statistički podaci razlikuju kako domovi socijalne skrbi pružaju i određene usluge izvan doma pa tako ispada da imaju veći broj korisnika nego što je broj onih koji su smješteni u domu. Stoga je kao mjerodavan podatak uzet onaj o broju korisnika smještenih u domu. Uz to, vrijedi napomenuti da je za 35 korisnika smještaj osiguran u obliku organiziranog stanovanja. Za razliku od državnih domova socijalne skrbi kod kojih je vidljivo širenje socijalnih usluga i napredak prema uspostavi organiziranog stanovanja za manji broj korisnika, nema nikakvog pomaka kod nedržavnih domova socijalne skrbi i za svih 849 korisnika osiguran je stalan smještaj.

U državnim domovima socijalne skrbi najveći broj smještenih korisnika (796) je u dobi od 50 do 60 godina.

Osobe smještene u domove socijalne skrbi za odrasle psihički bolesne osobe i dalje su diskriminirana skupina unutar populacije svih osoba s invaliditetom te ostavljene na margini inkluzivnih socijalnih procesa. To je vidljivo iz usporedbe sa podacima domova socijalne skrbi za tjelesno i mentalno oštećenu djecu i odrasle osobe, gdje iako je ukupan broj korisnika veći i to 4.692 u državnim domovima i 1.459 u nedržavnim domovima, za 2.344 korisnika je osiguran stalan smještaj. U domovima za osobe s drugim vrstama invaliditeta, državnim i nedržavnim, postoji više usluga koje se mogu pružati osobama s invaliditetom, a da to ne zahtjeva njihov stalni smještaj. Pa tako, primjerice, osobama smještenim u domovima socijalne skrbi nije omogućen povremeni, poludnevni ili cjelodnevni boravak koji je moguć u državnim ili nedržavnim domovima za osobe s drugim vrstama invaliditeta.

Korisnici pomoći iz socijalne skrbi

U tretmanu centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj, na dan 31.12.2012. bilo je 14.314 psihički bolesnih odraslih osoba. U odnosu na ukupan broj od 82.725 odraslih osoba s invaliditetom u tretmanu centara za socijalnu skrb bilo je, dakle, 17% osoba s duševnim smetnjama.

Pravo na osobnu invalidninu je u 2012. godini koristilo 21.059 osoba, a doplatak za pomoć i njegu 78.290 osoba. Pomoć i njegu u kući ostvarilo je 1.995 korisnika.