Veliki broj korisnika koji se obraćaju udruzi Sjaj odnosi se na one korisnike koji žele ostvariti prava iz sustava socijalne skrbi. Posljedice duševne bolesti, s obzirom da umanjuju ili u potpunosti ograničavaju sposobnosti osobe za rad, dovode osobe s duševnim smetnjama u težak materijalni položaj kada ne mogu udovoljavati osnovnim životnim potrebama ili samostalno brinuti o sebi. Korisnici ove kategorije prava nisu informirani o načinu ostvarivanja tih prava, a događa se i da nailaze na nerazumijevanje od strane socijalnih radnika u nadležnim centrima za socijalnu skrb i da njihove molbe budu odbijene već kod prvog kontakta sa socijalnim radnikom. Udruga Sjaj pomaže korisnicima u informiranju o socijalnim pravima te u izradi molbi za ostvarivanje pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi. Kada okolnosti konkretnog slučaja imaju stratešku važnost za primjenu pozitivne prakse pred nacionalnim tijelima, udruga će korisniku pružiti odvjetničku pomoć radi zastupanja pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Najčešća prava koja korisnici ostvaruju jesu osobna invalidnina i pravo na doplatak za pomoć i njegu, s time da mnogi korisnici također ostvaruju pravo i na pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, javnu prehranu ili primaju dodatak na mirovinu.

Dana 24. ožujka 2012. godine stupio je na snagu novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN 33/12). Na web stranici navodimo uvjete za ostvarivanje dva najčešća prava iz sustava socijalne skrbi koja ostvaruju osobe s težim duševnim smetnjama.

OSOBNA INVALIDNINA

Osobna invalidnina novčana je potpora na koju ima pravo osoba s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životinih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Zakonodavac je isključio mogućnost da korisnik istovremeno ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu, bilo da ostvaruje taj doplatak po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi ili na temelju nekih drugih propisa (kao npr. propisa vezanih uz prava branitelja).

Bitno obilježje navedene zakonske formulacije jest da korisnik mora biti osoba sa teškim invaliditetom ili drugim teškim i trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, što će konkretno biti određeno podzakonskim aktom. Tu će se dakle raditi o teškim stanjima koje osobu onesposobljavaju za zadovoljavanje svojih životnih potreba, kao što su npr. gubitak sposobnosti za samostalan život, rad, ostvarivanje socijalnih veza, vođenje brige o svakodnevnim potrebama i sl. Neće svaka promjena u zdravstvenom stanju biti i osnova za ostvarivanje ovog prava, već će se u svakom pojedinom slučaju ta osnova utvrđivati kompetentnim medicinskim vještačenjem.

Iznos osobne invalidnine

U ovom trenutku, iznos osobne invalidnine je 1.250,00 kn. Taj iznos može se mijenjati, ovisno o odluci Vlade RH o visini osnovice za socijalna davanja. Ukoliko dođe do promjene, korisnići će biti obaviješteni putem mjesečnog izvatka o dospjeću primanja.

Prihodovni cenzus

Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, tada osobna invalidnina iznosi razliku između prihoda i navedenog iznosa osobne invalidnine. Međutim, zakonodavac je isključio određene vrste prihoda i oni se neće uzimati u obzir kao prihodi kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu, a to su:

1. pomoć za uzdržavanje i pomoć za pokrivanje troškova stanovanja koji su ostvareni na temelju Zakona o socijalnoj skrbi;
2. novčana naknada za tjelesno oštećenje;
3. doplatak za pomoć i njegu prema Zakonu o socijalnoj skrbi i propisima iz mirovinskog osiguranja;
4. osobna invalidnina prema Zakonu o socijalnoj skrbi;
5. doplatak za djecu;
6. državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima);
7. stipendija za redovno školovanje učenika ili studenta (najkasnije do 26. godine života);
8. humanitarne donacije namijenjene za zdravstvene potrebe;
9. sredstva za sanaciju elementarnih nepogoda;
10. mirovina do iznosa od 2.263,60 kn mjesečno (izvor Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje);
11. ortopedski dodatak; i
12. sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima (alimentacija).

Imovinski cenzus

Na korisnike prava na osobnu invalidninu primjenjuje se imovinski cenzus.

Imovinu samca, obitelji ili članova kućanstva su:

1. sve pokretnine, nekretnine i imovinska prava;
2. iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti;
3. štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama;
4. vrijednosni papiri;
5. udjeli u kapitalu i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu.

Imovinsko stanje samca, obitelji ili članova kućanstva čine njihovi prihodi, ukupni dohodak i imovina.

U imovinu se ne uračunava zadovoljavajući stambeni prostor koji za samca osobu s invaliditetom iznosi 42 čm, s mogućim odstupanjem od 10 čm, dakle najviše 52 čm. Ako osoba živi u obitelji, tada se na svakog člana obitelji dodaje još 10 čm.

Imovina koja se može smatrati takvom da korisnik može sam sebe uzdržavati je svaki višak (kao npr. vikendica, druga stambena nekretnina, zemljište) ukoliko takva imovina ne koristi njemu ili članovima njegove obitelji za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Ukoliko korisnik ima samo jedan stan, koji je nešto veći od zakonom propisanih okvira kao npr. ako je riječ o samcu sa stanom od 60 čm, i ukoliko taj višak predstavlja neodvojivi dio nekretnine koji korisniku služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, on i dalje može ostvariti prava iz sustava socijalne skrbi.

U imovinu se uračunava osobno vozilo, osim ako ono ne služi za prijevoz korisnika doplatka za pomoć i njegu odnosno osobne invalidnine. Uz to postoje i drugi izuzeci, kao što su to prijevoz većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili zadovoljenje neke druge osnovne životne potrebe.

Izuzeci

Za ostvarivanje osobne invalidnine postoje i određeni izuzeci, pa se tako ona može koristiti u smanjenom iznosu od 750,00 kn mjesečno ako roditelji korisnika osobne invalidnine koriste:

1. rodiljni ili roditeljski dopust;
2. rad s polovicom punoga radnog vremena;
3. rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta; i
4. dopust ili rad u skraćenom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete dbevno boravi dulje od 4 sata u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga.

Dijete ili odrasla osoba ne mogu ostvariti pravo na osobnu invalidninu ako koriste pravo na stalni ili tjedni smještaj sve dok to pravo ostvaruje.

DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

Osnovne informacije

Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Ovo pravo je tzv. „asistencijski doplatak“ i ono služi zato da bi novčanim primanjem korisnik mogao platiti pomoć drugoj osobi – asistentu; namjena doplatka stoga nije zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kupovinom živežnih namirnica, odjeće, obuće i drugih potrepština, odnosno trošenje doplatka na druge životne potrebe. Stoga, u postupku za ostvarivanje prava, trebat će dokazati da je korisniku doista potrebna pomoć i njega druge osobe u udovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Prihodovna ograničenja

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema korisnik kojemu tu pomoć i njegu mogu osigurati članovi obitelji ili koji to može osigurati na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Pravo na ovu novčanu pomoć nema niti korisnik čiji prihodi prelaze iznos od 1.250,00 kn mjesečno, odnosno niti onda ako njegov član obitelji ima prihode veće od 1.000,00 kn mjesečno. Ako doplatak za pomoć i njegu ostvaruje po drugoj osnovi, korisnik ne može to pravo ostvariti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi.

Imovinski cenzus

Zakonodavac nije propisao imovinski cenzus za ostvarivanje ovog prava, prema tome ne primjenjuju se pravila vezana uz nekretnine i pokretnine kao kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu.

Iznos doplatka za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:

• u punom iznosu 500,00 kn;
• u smanjenom iznosu 350,00 kn.

Uvjeti za doplatak u punom i smanjenom iznosu

Neovisno o prihodima i činjenici da mu pomoć mogu osigurati članovi obitelji, korisnik ima pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu ako je:

• osoba s težim invaliditetom;
• osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju;
• slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Ako je korisnik slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba odnosno osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti onda neovisno o navedenim uvjetima ima pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu.

Izuzeci

Osoba kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu ili na usluge stalnog ili tjednog smještaja, po Zakonu o socijalnoj skrbi ili na temelju drugih propisa, ne može ostvariti istodobno i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Doplatak za pomoć ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi, trajno ili dulje od 15 dana u tekućem mjesecu, u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. Boravak u bolnici dulje od 15 dana, međutim, znači samo obustavu isplate, a ne i ukidanje prava na doplatak za pomoć i njegu!

Korisniku kojem je odobren doplatak za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i usluga pomoći i njege u kući koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima.

Dijete čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Zahtjev za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu ili prava na doplatak za pomoć i njegu podnosi se na propisanom obrascu, uz koji se prilaže pisana izjava podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o imovini te pisana izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva kojim se dopušta nadležnom tijelu da izvrši uvid u sve podatke o njihovoj imovini i dohotku te ostalim ostvarenim prihodima.

Svi odgovarajući obrasci bit će dostupni u nadležnim centrima za socijalnu skrb, nakon što Pravilnikom sadržaj tih obrazaca propiše ministar. U međuvremenu, budući korisnici mogu se centrima za socijalnu skrb obraćati pismenim zahtjevom za ostvarivanje navedenih prava u kojima su sadržani svi bitni podaci.

Za pomoć pri ostvarivanju navedenih prava korisnik se može obratiti i udruzi Sjaj.

SADAŠNJI KORISNICI

Temeljem čl. 253. Zakona o socijalnoj skrbi, svi sadašnji korisnici koji ostvaruju pravo na osobnu invalidninu ili pravo na doplatak za pomoć i njegu ta prava će ostvarivati i dalje, ali će se u slijedećih šest mjeseci nakon stupanja Zakona na snagu provesti revizija i utvrditi da li korisnik i dalje ispunjava uvjete za ostvarivanje tih prava ili za ostvarivanje nekih drugih prava po odredbama Zakona o socijalnoj skrbi.

Svi postupci koji su započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona o socijalnoj skrbi, dovršit će se prema odredbama starog zakonskog propisa. Međutim, to ne isključuje mogućnost kasnije revizije prema odredbama novog zakonskog propisa.

Za sve daljnje informacije budite slobodni kontaktirati udrugu Sjaj.