Dana 1. siječnja 2013. godine stupio je na snagu novi Kazneni zakon. Udruga Sjaj sudjelovala je u procesu izrade Kaznenog zakona kako bi se posebno zaštitile osobe s duševnim smetnjama koje su vulnerabilne za počinjenje pojedinih kaznenih djela odnosno kada su da djela počinjena prema njima iz mržnje. Sada objavljujemo naše komentare u vezi pojedinih kaznenih djela koja su relevantna za zaštitu osobnim smetnjama.

U čl. 87. st. 8. Kaznenog zakona određene su osobe koje se smatraju članovima obitelji. Posebno je važno, kada je riječ o kaznenim djelima nasilja u obitelji da se članovima obitelji prema Kaznenom zakonu smatraju skrbnik i štićenik, udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihove obitelji dok takav odnos traje. U stavku 22. iste odredbe definiran je „zločin iz mržnje“ kao kazneno djelo koje je počinjeno zbog invaliditeta neke osobe, a takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako Kaznenim zakonom nije propisano teže kažnjavanje.

Udruga Sjaj će temeljem čl. 204. st. 1. Zakona o kaznenom postupku i prema novom Kaznenom zakonu podnositi nadležnim državnim odvjetništvima kaznene prijave za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti za koja sama sazna ili joj budu dojavljena te će pružati odgovarajuću podršku žrtvama tih kaznenih djela, odnosno članovima njihovih obitelji. Svi predmeti koji se odnose na kaznena djela za koja se progon pokreće po službenoj dužnosti, a počinjena su protiv osoba s duševnim smetnjama, strateški su predmeti, kao i kaznena djela zlostavljanja na radu, spolnog uznemiravanja, kada se u vezi sa kaznenim progonom udruzi Sjaj obrate žrtve kaznenog djela. Kod kaznenog djela spolnog uznemiravanja, ako postoji sumnja da je počinitelj kaznenog djela skrbnik, udruga Sjaj obavijestit će Ministarstvo socijalne politike i mladih sa prijedlogom da se provede upravni nadzor nad radom nadležnog Centra za socijalnu skrb te sugerirati pokretanje kaznenog postupka protiv počinitelja.

Pregled relevantnih kaznenih djela:

Teško ubojstvo – čl. 111.

Propisano je da tko ubije osobu koja je za počinjenje kaznenog djela bila ranjiva zbog teže duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora (toč 2.). Jednakom kaznom kaznit će se počinitelj koji osobu s duševnim smetnjama ubije iz mržnje (toč. 4).

Tjelesne ozljede

Tjelesna ozljeda – čl. 117. st. 2.

Ukoliko je kazneno djelo počinjeno iz mržnje prema osobi s duševnim smetnjama ili korištenjem vulnerabilnosti žrtve s težom duševnom smetnjom, radi se o kvalificiranom kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do tri godine. Zatvorska kazna je isključiva zakonska sankcija za kazneno djelo.

Kazneni progon za takvo kazneno djelo pokreće se po službenoj dužnosti. Ovdje je zakonodavac prihvatio prijedlog udruge Sjaj da se progon za takva djela pokreće po službenoj dužnosti jer se u praksi dešavalo da privatnu tužbu nije mogla podnijeti osoba pod skrbništvom, a za pokretanje postupka bio bi ovlašten isključivo skrbnik. To je moglo dovesti do toga da osoba pod skrbništvom ne može ostvariti zaštitu u slučaju da je skrbnik bio počinitelj kaznenog djela na njezinu štetu.

Teška tjelesna ozljeda – čl. 118. st. 2. i osobito teška tjelesna ozljeda – čl. 119. st. 3.

Za kazneno djelo teške tjelesne ozljede počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a za kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede zapriječena je kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina.

Povreda ravnopravnosti – čl. 125. st. 1.

Tko na temelju razlike u invaliditetu, zdravstvenom stanju ili drugim osobinama (među ostalima) uskrati, ograniči ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapošljavanje i napredovanje, ili tko na temelju takvih razlika daje drugome povlastice ili pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Riječ je o kaznenom djelu počinjenom s osnova diskriminacije, koje je posebno važna zaštita i za osobe s duševnim smetnjama.

Zlostavljanje na radu – čl. 133.

Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje ili povrijedi njegova prava kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Inkriminira se tzv. „mobbing“, zlostavljanje na radu i u vezi s radom, gdje počinitelj ne mora biti isključivo u osobi poslodavca već to može biti radni kolega ili stranka. Kod narušenja zdravlja može se raditi i o psihičkim problemima izazvanim takvim ponašanjem počinitelja ili o pogoršanju postojeće duševne bolesti radnika koji je takvom ponašanju izložen. Kazneno djelo progoni se po prijedlogu oštećenika. No, ukoliko je postupanjem spriječeno pravo na napredovanje radit će se o kaznenom djelu povrede ravnopravnosti iz čl. 125. st. 1. Kaznenog zakona.

Teško kazneno djelo protiv spolne slobode – čl. 154. st. 1. toč. 2. i toč. 4.

Tko počini kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka (čl. 152. st. 1.) kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina. Tko počini kazneno djelo silovanja (čl. 153. st. 1.) kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Novitet je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka. Uz to kazneno djelo propisani su uvjeti koji označavaju valjanost pristanka na spolni odnos (čl. 152. st. 3.).  Smatra se da pristanak na spolni odnos može dati osoba koja je svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnos ili sa njime izjednačenu spolnu radnju i koja je bila sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Nadalje, smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj, relevatno za ovaj kontekst, počinjen prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti (npr. odnos štićenik-srkrbnik, liječnik-pacijent, poslodavac-radnik, i dr.) ili iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje (npr. utjecaj droga ili alkohola, odnosno posljedice druge duševne smetnje).

Spolno uznemiravanje – čl. 156. st. 1.

Tko spolno uznemirava osobu koja je posebno ranjiva zbog bolesti, ovisnosti ili duševne smetnje kazit će se kaznom zatvora do jedne godine. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanja spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Nedostatak zakonske odredbe iz čl. 156. st. 3. je u tome što se kazneno djelo progoni po prijedlogu pa je tako otežan kazneni progon ukoliko je počinitelj kaznenog djela skrbnik osobi koja je lišena poslovne sposobnosti. Naime, sukladno čl. 53. st. 1. Zakona o kaznenom postupku samo skrbnik ima pravo poduzimati radnje koje pripadaju oštećeniku koji je lišen poslovne sposobnosti.

Povreda dužnosti uzdržavanja – čl. 172. st. 2.

Tko ne uzdržava osobu koju je po zakonu dužan uzdržavati i to na način, u visini i u rokovima određenim ovršnom ispravom, a obveza uzdržavanja odnosi se na uzdržavanje osobe koja zbog bolesti ili mentalnog oštećenja nije sposobna za rad, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Nema kaznenog djela ako to uzdržavanje počinitelj nije bio u mogućnosti plaćati iz opravdanih razloga, pri čemu je teret dokazivanja na počinitelju.

Ovdje je zakonodavac prihvatio prijedlog udruge Sjaj da se kvalificirano kazneno djelo koje se inače odnosilo na djecu proširi i na odrasle osobe koje nisu zbog starosti, bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja sposobne za rad s obzirom da su odrasli roditelji dužni udržavati prema odredbama Obiteljskog zakona svoju odraslu djecu koja zbog tih razloga nisu sposobna za rad. Iz prakse rada udruge Sjaj vidljivo je da roditelji, posebice očevi, izbjegavaju plaćati uzdržavanje za svoju odraslu djecu koja zbog duševnih smetnji nisu sposobna za rad.

Zlouporaba povjerenja – čl. 240.

Skrbnik koji zastupajući interese svojeg štićenika zlouporabi zakonom dane mu ovlasti i time prouzroči imovinsku štetu osobi čije interese zastupa kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ukoliko je tim kaznenim djelom prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Značajna promjena je pooštrenje kaznene sankcije što udruga Sjaj smatra primjerenim i neophodnim s obzirom da smo se u praksi susreli sa brojnim zlouporabama položaja skrbnika, bilo da se radilo o imovini manjeg ili većeg opsega. Međutim, nedostatak je odredbe što se kazneni progon za kazneno djelo kojim je počinjena manja imovinska šteta pokreće po privatnoj tužbi, što će otežati korištenje u slučaju kada je skrbnik počinio to kazneno djelo. No, ako je počinjena veća imovinska šteta (iznos viši od 30.000 kn), djelo se progoni po službenoj dužnosti.

Javno poticanje na nasilje i mržnju – čl. 325. st. 1.

Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove duševne smetnje (druge osobine) kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Riječ je o kaznenom djelu iz kruga tzv. „zločina iz mržnje“ koji bitno nadograđuje dosadašnju odredbu iz čl. 174. st. 3. Kaznenog zakona – rasna i druga diskriminacija. Naime, iz za počinjenje djela više se ne traži izravna namjera, a djelo je dovršeno  javnim poticanjem an mržnju ili omogućavanjem dostupnosti informacija kojima se potiče mržnja. Kažnjiv je i pokušaj kaznenog djela (čl. 325. st. 3.).