U Zagrebu je dana 12. i 13. ožujka 2014. održana međunarodna konferencija “Budući koncepti poslovne sposobnosti u zakonodavstvu Republike Hrvatske” koja je bila namijenjena razvoju novih pristupa zakonodavnim promjenama relevantnima za promjenu paradigme poslovne sposobnosti prema čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Konferenciju je u okviru PERSON projekta financirala Europska unija.
U uvodnom dijelu konferencije sudjelovala je mr. sc. Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih koja je podržala konferenciju te istaknula promjene namijenjene poboljšanju pravnog položaja osoba lišenih poslovne sposobnosti u Hrvatskoj. Udruga Sjaj zahvalila je Ministarstvu socijalne politike i mladih na kontinuiranoj političkoj podršci koju daje za poboljšanje prava osoba lišenih poslovne sposobnosti.
mr. sc. Iva Prpić, MSPM i Kristijan Grđan, Sjaj
Na konferenciji je također uvodni govor dala i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, gđa. Anka Slonjšak koja je upoznala sudionike konferencije sa radom svojeg ureda na području zaštite prava osoba s invaliditetom lišenih poslovne sposobnosti.
gđa. Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
U prvom dijelu konferencije predstavljene su tekuće promjene koje se predlažu novim Obiteljskim zakonom, a ponajviše se tiču napuštanja instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti te bolje regulative roditeljske skrbi osoba lišenih poslovne sposobnosti. Predložene promjene predstavile su doc. dr. sc. Branka Rešetar sa Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku te doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić sa katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
doc. dr. sc. Branka Rešetar i doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić
Preuzmite prezentaciju doc. dr. sc. Ivane Milas Klarć
Također, mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička sa Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavila je promjene u prijedlogu Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička
Preuzmite prezentaciju mr. sc. Sunčane Roksandić Vidlička
Drugi dio konferencije 12. ožujka 2014. bio je posvećen modelima anticipiranih naredbi. Tako su dr. sc. Piers Gooding i dr. sc. Eilionoir Flynn sa Centra za invaliditet, politiku i pravo Pravnog fakulteta Nacionalnog sveučilišta Republike Irske u Galwayu održali prezentacije o komparativnim modelima anticipiranih naredbi u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi i Njemačkoj te o konceptu anticipiranih naredbi u prijedlogu Zakona o poslovnoj sposobnosti Republike Irske.
dr. sc. Piers Gooding i dr. sc. Eilionoir Flynn
Preuzmite prezentaciju dr. sc. Pierse Gooding i dr. sc. Eilionor Flynn
Nadalje je doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić održala prezentaciju o mogućnostima uvođenja anticipiranih naredbi u zakonodavstvo Republike Hrvatske. Doc. dr. sc. Slađana Aras sa Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu održala je predavanje o utjecaju anticipiranih naredbi na položaj stranaka u sudskom postupku.
doc. dr. sc. Slađana Aras i doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić
Preuzmite prezentaciju doc. dr. sc. Ivane Milas Klarić
Preuzmite prezentaciju doc. dr. sc. Slađane Aras
Zakjučak prvog dana konferencije bio je da u Republici Hrvatskoj treba donijeti poseban zakon kojim će se, na način koji je neutralan u odnosu na invaliditet, regulirati mogućnost davanja anticipiranih naredbi kao oblika pravne zaštite volje pojedinaca u pravnim poslovima, imajući u vidu komparativna rješenja. Međunarodni stručnjaci posebno su istaknuli važnost da se u skladu sa načelom nediskriminacije u kreiranju zakonodavstva za anticipirane naredbe napusti tzv. “test mentalnih sposobnosti”.
Dana 13. ožujka 2014. konferencija je nastavljena raspravom o modelima zakonodavnog uređenja podrške pri donošenju odluka u skladu sa čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
U uvodnom dijelu, Jolijn Santegoeds iz Nizozemske, dopredsjednica Svjetske mreže korisnika i preživjelih u psihijatriji, predstavila je Eindhoven model namijenjen prevenciji prisilnih tretmana nad osobama s duševnim smetnjama. Model se sastoji od izgradnje socijalnog kruga bliskih osoba koje pomažu osobi s duševnim smetnjama u donošenju odluka, a posebna vrijednost modela jest u tome što je neformalan i ne razvija se kao profesionalna socijalna usluga.
Jolijn Santegoeds
Preuzmite prezentaciju Jolijn Santegoeds
Zatim je Natalia Mirković iz GONG-a prezentirala model pružanja podrške pri ostvarivanju biračkog prava osoba s intelektualnim teškoćama koji je razvijen u suradnji sa Udrugom za samozastupanje. Istaknuta je destigmatizacijska vrijednost modela, s obzirom da je isti dokazao kako osobe s intelektualnim teškoćama mogu ostvarivati biračko pravo na jednakoj osnovi sa drugim građanima ukoliko im je pružena odgovarajuća podrška.
Natalia Mirković
Mađarski aktivist za ljudska prava i dopredsjednik Svjetske mreže korisnika i preživjelih u psihijatriji, Gabor Gomboš podijelio je sa sudionicima konferencije svoja iskustva koja je stekao kao član Odbora za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih Naroda. U svojem izlaganju osvrnuo se na nužnost povezivanja prava na poslovnu sposobnost sa konceptom razumne prilagodbe te kako podrška mora biti osigurana na svim razinama. Posebno je istaknuo i Opći komentar čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom čiji je prvi nacrt i sam izradio te skrenuo pozornost na promjenu paradigme u pristupu poslovnoj sposobnosti koja se ističe tim komentarom. Među zemljama koje su u ovom trenutku najviše dosegle u pogledu razvoja sustava podrške pri odlučivanju za osobe s invaliditetom istaknuo je Kraljevinu Švedsku i Kanadu (British Columbia). Od zakondavnih modela izdvojio je primjer prijedloga zakonskog uređenja podrške u Indiji.
Gabor Gombos
Prof. dr. sc. Amita Dhanda, sa NALSAR Sveučilišta iz Indije, vodeća svjetska stručnjakinja na području prava osoba s invaliditetom te jedna od autorica čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, održala je predavanje o zakonodavnom uređenju nove paradigme u podršci pri odlučivanju. Posebnu je pozornost prof. Dhanda skrenula na važnost univerzalnog pristupa podršci pri odlučivanju koja treba svima biti dostupna te na stvaranje socijalnih veza i jačanje načela uzajamnosti u pružanju podrške. Upozorila je da se koncept nove paradigme u pružanju podrške ne može izgraditi u postojećem sustavu skrbništva, jer podrška ne smije zapriječiti pravo pojedinca na poslovnu sposobnost. U tom kontekstu raspravila je o važnosti napuštanja doktrine najboljeg interesa neke osobe, jer odlučivanje presumira da donesene odluke ne moraju uvijek nužno imati pozitivne učinke za samu osobu. U pogledu zakonodavstva upozorila je da intervencije ne smiju biti previše preskriptivne, s obzirom da detaljna regulativa pružanja podrške u odlučivanju može zapriječiti stvaranje širokog spektra podrške te da je dužnost zakonodavca samo propisati okvir kojim se facilitira razvoj univerzalne podrške u društvu.
Prof. dr. sc. Amita Dhanda
Preuzmite prezentaciju prof. dr. sc. Amite Dhande
U daljnjem dijelu konferencije, prezentacije o zakonodavnim modelima i procesnoj sposobnosti osoba lišenih poslovne sposobnosti održale su doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić i doc. dr. sc. Slađana Aras.
Preuzmite prezentaciju doc. dr. sc. Ivane Milas Klarić
Preuzmite prezentaciju doc. dr. sc. Slađane Aras
Zaključak je konferencije da Republici Hrvatskoj predstoji još mnogo posla u pogledu reforme poslovne sposobnosti kako bi se u potpunosti napustio sustav skrbništva i omogućio razvoj koncepta univerzalne podrške u društvu. Promjena paradigme u pristupu osobama s invaliditetom prvenstveno znači promjenu društvene svijesti, dok zakonodavstvo mora biti otvoreno i fleksibilno kako bi se facilitirala podrška pri odlučivanju. Republika Hrvatska doživjela je određene promjene koje vode prema većem stupnju zaštite osoba lišenih poslovne sposobnosti, međutim i dalje održava koncept sustava skrbništva te će buduće aktivnosti biti usmjerene prema razvoju novih koncepata zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom.