Novi Zakon o socijalnoj skrbi

Od 24. ožujka 2012. primjenjuje se novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 33/12). Odredbama novog zakonskog propisa nisu nastupile značajne promjene u pogledu ostvarivanja prava na novčane naknade, kao što su osobna invalidnina ili doplatak za pomoć i njegu, ali su nastale stanovite promjene vezane uz imovinski cenzus.

Naime, imovina korisnika više nije vezana vrijednošću, pa prema tome više ne vrijedi pravilo da se prava na novčane naknade kao što su osobna invalidnina ili pomoć za uzdržavanje mogu ostvariti čak i ako korisnik ima imovinu koja vrijedi manje od 100 proračunskih osnovica za naknade i dvanje (dakle, manje od 332.600,00 kn). Zadovoljavajući stambeni prostor i dalje ostaje određen na isti način kao i u prethodnom zakonskom propisu, što znači da osobe s invaliditetom mogu imati najviše 42 čm stambenog prostora uz 10 čm odstupanja (dakle, najviše 52 čm) ako je riječ o samcima odnosno uz 10 čm dodatka za svaku dodatnu osobu.

Na korisnike koji imaju veću imovinu od one koja je propisana čl. 38. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi primjenjuje se pravilo po kojem se smatra da se oni mogu sami uzdržavati ako prihode mogu ostvariti prodajom te imovine, davanjem u zakup ili najam, ako ta imovina ne služi korisniku ili članovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ovo je posebno problematično za one korisnike koji su granični slučajevi i imaju stambeni prostor koji je za svega nekoliko kvadrata veći od okvira propisanih čl. 38. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi (primjerice ako imaju 55 čm od dozvoljenih najviše 52 čm, a radi se o samcima s invaliditetom). Udruga Sjaj upozorila je Ministarstvo socijalne politike i mladih 22. veljače 2012. godine u tijeku javne rasprave tada još o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, da bi izostanak vezivanja imovinskog cenzusa sa vrijednošću imovine u graničnim slučajevima mogao dovesti do dodatnog osiromašenja korisnika i dao preporuku da se zadrže propisi koji su uvedeni u Zakon o socijalnoj skrbi tijekom 2011. godine, ali to nije prihvaćeno iako je dana 6. ožujka 2012. godine u intervjuu za Novu TV, potpredsjednica Vlade i ministrica gđa. Milanka Opačić izjavila:

Imovinski cenzus će podrazumijevati da ljudi koji imaju određenu imovinu, apartmane, vikendice, stanove, koji imaju određenu vrijednost, ne mogu biti dio sustava socijalne skrbi. Međutim, isto tako moramo voditi računa da stan u centru Zagreba i kuća u Babinoj Gredi, ili u Glini, nisu naprosto iste vrijednosti.“

U novom Zakonu o socijalnoj skrbi, međutim, nema niti jedne odredbe koja povezuje imovinu sa njezinom vrijednošću kada je riječ imovinskom cenzusu za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi.

Udruga Sjaj smatra da postoji određeni prostor interpretacije postojećih propisa koji idu u korist onim korisnicima koji imaju granične situacije, ukoliko se radi o stambenim prostorima čija narav nije odvojiva i koji koriste korisnicima ili članovima njihovih obitelji za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Prema tome, udruga Sjaj preporuča svim korisnicima da u zathjevima za ostvarivanje prava na novčane naknade iz sustava socijalne skrbi obrazlože da višak imovine (od nekoliko čm) čini prostor koji je u naravi neodvojiv od ostatka stambenog prostora (npr. kupaonica, toalet, hodnik, kuhinja, ostava, dnevni boravak ili soba) i koji njima, ili članovima njihovih obitelji, služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Nadalje, preporučamo korisnicima u graničnim slučajevima kojima budu donesena negativna rješenja da ista osporavaju žalbama i u postupcima pred Upravnim sudom Reublike Hrvatske kako bi se razvila odgovarajuća sudska praksa.

Sukladno čl. 255. Zakona o socijalnoj skrbi svi postupci koji su pokrenuti prema prethodnim propisima dovršit će se prema odredbama novog zakonskog propisa. Podsjećamo da sukladno čl.101. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN, 47/09) centri za socijalnu skrb dužni su donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Svi korisnici koji su uredno podnijeli zahtjeve za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, a proteklo je više od 60 dana da nisu dobili rješenja, imaju sukladno čl. 101. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku podnijeti žalbu Ministarstvu socijalne politike i mladih.

 

Psihičkog bolesnika vezali su i pretukli: platite mu odštetu i sudite policajcima

Pročitajte članak Jutarnjeg lista, autora Dušana Miljuša, o presudi Europskog suda za ljudska prava u kojoj je utvrđeno da je Republika Hrvatska povrijedila pravo na zaštitu od nehumanog i degradirajućeg postupanja podnositelju V.D. tako što nije na odgovarajući način istražila i pred lice pravde dovela policijske službenike koji su ga pretukli za vrijeme policijske intervencije.

Preuzmite članak Jutarnjeg lista