Mjecečni arhivi: prosinac 2012.

I moj glas konačno vrijedi!

Objavljeno autor

Nakon što je Hrvatska dobila Zakon o registru birača kojim se ukidaju ograničenja biračkog prava osobama lišenima poslovne sposobnosti, sada je red na nadležnim institucijama da Zakon doista zaživi i u praksi. Tako će ljudi koji su predugo čekali ostvarenje svojega temeljnog ljudskog i demokratskog prava postati punopravni članovi društva i države u kojoj i njihov glas vrijedi – možda čak donese i prevagu, poručeno je na konferenciji za novinare u Centru za ljudska prava u organizaciji GONG-a i Udruge za samozastupanje.

„Dok sam bio doma i živio sa svojim roditeljima imao sam poslovnu sposobnost. Uvijek me zanimalo tko vodi našu zemlju i što se u njoj događa. Zato sam išao glasati u specijalnu školu i u mjesnu zajednicu Ciglenica. Kad sam na jednim izborima pristupio biračkom mjestu, saznao sam da više nemam pravo glasa. Raspitao sam se zašto, ali mi nitko nije htio objasniti. Ja sam i dalje htio glasati.

Tek nekoliko godina kasnije saznao sam da nemam poslovnu sposobnost i da zato ne mogu glasati. Kad su bili izbori, promatrao sam kako drugi odlučuju o našoj zemlji, a ja u tome nisam mogao sudjelovati. Imao sam svog favorita, ali nisam mogao utjecati na rezultate. Osjećao sam se kao građanin drugoga reda.

Zbog toga sam bio tužan i ljut, pa sam odlučio svojom pričom potaknuti promjene da se i nama osobama s intelektualnim teškoćama omogući pravo glasa. Nakon nekoliko godina borbe sada ponovo mogu sudjelovati u izborima i izabrati ljude koji svojim odlukama utječu i na moj život. Više nisam samo promatrač, sada mogu i aktivno sudjelovati u političkom i javnom životu.

I moj glas je postao vrijedan, možda i odlučujući. S ponosom očekujem dan izbora, tu nedjelju kada ću ravnopravno s drugim građanima ove zemlje dati glas svom favoritu (kandidatu). Nadam se da ovaj zakon neće ostati mrtvo slovo na papiru i da ću svoje pravo glasa moći ostvariti već na lokalnim izborima sljedeće godine”.

Priča je to Fadila Špurena, samozastupnika iz Udruge za samozastupanje i jednog od 16.000 osoba kojima je, premda su lišeni poslovne sposobnosti, vraćeno biračko pravo, čime su dobili mogućnost sudjelovati u društvenom i političkom životu.

Prvi korak prema ukidanju diskriminatorne prakse

Naime, usvajanjem Zakona o registru birača kojim je započelo ukidanje diskriminatorne prakse, „Hrvatska se pridružila Austriji, Italiji, Španjolskoj, Finskoj, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji koje su omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u izbornom procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima”, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

„Zahvaljujući povijesnoj odluci Sabora od 14. prosinca 2012. najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti na sljedećim lokalnim izborima u svibnju iduće godine moći će ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima, a Hrvatska je, pokazavši ozbiljnu političku volju, počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom”, naglasio je Kristijan Grđan iz Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj. Stoga će udruga povući prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača, no i dalje traže ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, jer osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, pored aktivnog, treba omogućiti i pasivno biračko pravo.

Neka institucije rade svoj posao!

No, unatoč velikom uspjehu, posao nije gotov niti na području aktivnog biračkog prava, naime, sada je potrebno usmjeriti sve snage na implementaciju, upozorila je Natalia Mirković, pravnica GONG-a: „Očekujemo da nadležne institucije osiguraju provedbu da zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru. Stoga, očekujemo da Državno izborno povjerenstvo sustavno i na vrijeme educira članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava kako bi osobe s intelektualnim poteškoćama kada dođu na biračko mjesto svoje biračko pravo mogle ostvariti”.

DIP treba i u svojim Obvezatnim izbornim uputama o načinu glasovanja birača – osoba s invaliditetom, nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na glasačko mjesto regulirati specifične načine podrške i prilagodbe za tu skupinu birača. Pored toga, zadaća je države i društva omogućiti i podršku u smislu omogućavanja pristupa izbornom procesu kroz osiguravanje informacija u pristupačnom obliku jednostavnom za razumijevanje, kao i podršku pri glasovanju te uvođenje mjera koje će spriječiti moguće iskorištavanje i manipulacije te osnaživanje osoba s invaliditetom.

„Također, očekujemo i od Ministarstva uprave i nadležnih gradskih i općinskih ureda za opću upravu s obzirom da im je to službena dužnost da odmah početkom iduće godine pravovremeno osiguraju da se sve te osobe upišu u registar birača. Važna je i suradnja Ministarstva socijalne politike i mladih koje je nadležno za ustanove socijalne skrbi u kojima se neke od osoba s intelektualnim poteškoćama nalaze kako bi ravnatelji pravovremeno osigurali biračka mjesta u tim ustanovama”, kazala je Natalia Mirković i zaključila: „Očekujemo suradnju svih institucija, ali i s organizacijama civilnoga društva, kako bi se Zakon o registru birača doista provodio i da osobe s intelektualnim poteškoćama po prvi put mogu ostvariti svoje tako željno čekano temeljno ljudsko i demokratsko pravo – pravo glasa”.

 Andreja Žapčić, novinarka i urednica www.gong.hr

Preuzmite priopćenje Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Poruka samozastupnika Fadila Špurena

Biračko pravo – povijesna odluka Hrvatskog sabora

Objavljeno autor

Danas je Hrvatski sabor sa 85 glasova “za”, 34 glasa “protiv” i 4 glasa “suzdržan” donio Zakon o registru birača. Odredbom iz članka 64. tog Zakona propisano je:

“Osobe koje su do stupanja na snagu ovog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.”

Nadalje, sam Zakon više ne predviđa nikakva ograničenja biračkog prava osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, čime je Republika Hrvatska počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Iako je Vlada Republike Hrvatske u prvom čitanju predložila individualizirani pristup lišenju biračkog prava na način da bi se u posebnom postupku ispitala sposobnost svake osobe s invaliditetom za ostvarivanje biračkog prava, udruga Sjaj, GONG i Udruga za samozastupanje te Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom protivili su se tom prijedlogu jer je bio protivan Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Našoj zajedničkoj inicijativi da se osobama potpuno lišenim poslovne sposobnosti u potpunosti i bez ograničenja omogući biračko pravo punu podršku dalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih. Slijedom ovih aktivnosti, Vlada Republike Hrvatske predložila je u drugom čitanju tekst Zakona kojim su uvaženi naši argumenti te je omogućen upis osoba potpuno lišenih poslovne sposobnosti u registar birača. Tako će na slijedećim lokalnim izborima najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti, moći ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima.

S obzirom na navedeno, s danom stupanja na snagu Zakona o registru birača, udruga Sjaj povući će prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača s obzirom da će taj propis biti izvan snage. No, zadržat će se prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, s obzirom da predstoji izmjena tog zakona s time da je pored aktivnog potrebno omogućiti osobama koje su lišene poslovne sposobnosti omogućiti i pasivno biračko pravo.

Ova povijesna odluka Hrvatskog sabora znak je političke volje za ozbiljne reforme u području zakonodavstva koje se tiče osoba s invaliditetom, te se očekuje da će se i nadalje usklađivati zakonski propisi i praksa u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

 

 

Sykora protiv Češke Republike

Objavljeno autor

Europski sud za ljudska prava donio je odluku u predmetu Sykora protiv Češke Republike kojom je uvrdio višestruke povrede ljudskih prava podnositelja koji je u potpunosti lišen poslovne sposobnosti.

Podnositelj se požalio Sudu da je bio nezakonito zadržan u psihijatrijskoj ustanovi u periodu od 20 dana isključivo na temelju odluke skrbnika, koji s njime nikada nije razgovarao prije niti ga je bilo kada upoznao, te da na bilo koji način nije mogao utjecati na odluku skrbnika. Europski sud utvrdio je da niti jedan nacionalni sud nije preispitao zakonitost zadržavanja podnositelja u psihijatrijskoj ustanovi što bi bila uobičajena procedura kod prisilnih hospitalizacija, s obzirom da je skrbnik podnositelja dao pristanak pa se smatralo da je podnositelj u toj ustanovi dobrovoljno zadržan. Slijedom toga Sud je zaključio da iako je podnositeljevo zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi po nacionalnom pravu bilo dobrovoljno, ono nije bilo zakonito zato što podnositelj nije mogao koristiti bilo kakve zaštitne mehanizme protiv proizvoljnosti odluke skrbnika. Time je utvrđena povreda čl. 5. st. 1. Konvencije na štetu podnositelja – pravo na slobodu. Također, podnositelj se pžalio sudu da time što je bio pod skrbništvom nije imao pravo zatražiti bilo kakvu sudsku zaštitu u svojem slučaju. Sud je utvrdio da nacionalni sudovi nisu bili nadležni intervenirati u podnositeljevom slučaju s obzirom da se njegovo smještaj u psihijatrijskoj ustanovi smatrao dobrovoljnim, iz čega je također utvrdio povredu prava na slobodu podnositelja (čl. 5. st. 4. Konvencije).

Podnositelj se požalio da mu je postupkom za lišenje poslovne sposobnosti povrijeđeno pravo na privatni život. Sud je utvrdio da u nacionalnim postupcima podnositelj nije bio saslušan, nije bio čak niti informiran da se vode postupci za lišenje poslovne sposobnosti, da u tim postupcima nije imao odgovarajućeg pravnog zastupnika, niti je podnositelju dostavljena odluka o lišenju poslovne sposobnosti te da je medicinski pregled bio neodgovarajuć slično kao što je postupak i u Hrvatskoj na što je Sud stavio pažnju na odluku u predmetu X i Y protiv Hrvatske.Time je utvrđena povreda prava na privatni život podnositelja (čl. 8. Konvencije).

Sud je podnositelju dodijelio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 20.000 EUR.

Sve odluke Europskog suda za ljudska prava obvezujuće su i za Republiku Hrvatsku neovisno o zemlji članici Vijeća Europe u kojoj je nađena povreda ljudskih prava i hrvatsko zakonodavstvo i praksa moraju slijediti pravna stajališta tog Suda.

Udruga Sjaj je tijekom 2010. godine sa Centrom za zagovaranje u području mentalnog zdravlja provela istraživanje u psihijatrijskim ustanovama u Hrvatskoj kada smo utvrdili da sesmještaj osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama uz pristanak skrbnika smatra dobrovoljnim i te osobe nemaju pravo koristiti zaštitne mehanizme iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ova odluka Europskog suda za ljudska prava potvđuje da i Republika Hrvatska krši prava na slobodu osobama s duševnim smetnjama koje su lišene poslovne sposobnosti.

U tijeku je izrada novog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama te je Ministarstvo pravosuđa formiralo radnu skupinu koja bi trebala izraditi taj propis. Naravno, i tu su moguće intervencije kako bi se zakonodavstvo uskladilo sa praksom Europskog suda za ljudska prava no, na žalost, niti jedan član radne skupine nije stručnjak iz područja obiteljskog prava pa su tako osobe lišene poslovne sposobnosti ostale potpuno zanemarene.

Udruga Sjaj uputit će slijedom navedene odluke Europskog suda za ljudska prava Ministarstvu pravosuđa prijedlog da u radnu skupinu uključi stručnjaka iz područja obiteljskog prava te zatražiti da se na odgovarajući način izmijene odredbe Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kako bi se spriječilo daljnje kršenje prava građana.

 

 

Obavijest

Objavljeno autor

Zbog povećanog obima različitih aktivnosti koje udruga provodi kao i većeg broja korisnika koji su se do sada udruzi obratili za podršku, u periodu od 3. prosinca 2012. do 15. siječnja 2013. godine nećemo uzimati u rad nove korisnike.

Zahvaljujemo na razumijevanju!