Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti

Vlada Republike Hrvatske uputila je poziv zainteresiranoj javnosti za sudjelovanje u internetskom savjetovanju povodom Nacrta prijedloga Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.).

U skladu s pozivom, udruga Sjaj dostavila je danas Vladi Republike Hrvatske svoje komentare. Generalno, udruga ističe važnost da Republika Hrvatska ratificira revidiranu Europsku socijalnu povelju, koju je potpisala još 2006. godine. Naime, Republika Hrvatska je ratificirala tu Povelju iz 1961. godine, međutim nije nikada ratificirala revidiranu verziju Povelje iz 1996. godine kojom se jamči širi opseg socijalnih prava građanima u skladu sa društvenim promjenama koje su nastupile protokom vremena. Stoga smo predložili Vladi Republike Hrvatske da među strateške prioritete navedene Strategije uvrsti i ratifikaciju revidirane Povelje.

Nadalje, specifično se udruga Sjaj osvrnula na pitanja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, zapošljavanja i pristupa zapošljavanju, pristupa socijalnim naknadama i uslugama, pristupa zdravstvenom sustavu i dugotrajnoj skrbi, regionalnog pristupa borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te europskih i međunarodnih obaveza.

Preuzmite komentare na prijedlog Strategije.

Pravo na obiteljsku mirovinu

Dana 1. siječnja 2014. na snagu je stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13; dalje ZOMO). Tim propisom donesene su značajne promjene po pitanju ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na obiteljsku mirovinu, za koje se udruga Sjaj zalagala dugi niz godina.

Odredbama ranijeg ZOMO-a bilo je propisano da pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti, po smrti jednog ili oba roditelja, osoba s invaliditetom koju je roditelj uzdržavao sve do svoje smrti. Za osobe s invaliditetom to je predstavljalo dva problema: 1. nemogućnost ostvarivanja prava ako je roditelj izbjegavao davati uzdržavanje i 2. nemogućnost ostvarivanja prava ako se osoba sama uzdržavala (npr. po osnovi rada). Odredbom iz čl. 69. st. 5. važećeg ZOMO-a propisano je da osoba može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu neovisno o tome da li ju je roditelj uzdržavao do svoje smrti.

Jedan od najvećih problema koji je onemogućavao zapošljavanje osoba s invaliditetom (ovdje osoba s duševnim smetnjama) nalazio se upravo u činjenici da osobe koje su stekle vlastiti radni staž, bez obzira na njegovo trajanje, nisu mogle ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi invaliditeta.To iz razloga što se za ostvarivanje prava tražilo postojanje opće nesposobnosti za rad, što nije bilo moguće utvrditi za osobe koje su nešto povremeno radile što je, ujedno, dovelo i do prekida kontinuiteta uzdržavanja od strane roditelja. Odredbom iz čl. 69. st. 7. važećeg ZOMO-a propisano je da pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba s invaliditetom sa preostalom radnom sposobnošću koja je prije smrti roditelja stupila u radni odnos ili obavljala djelatnost po kojoj se plaćaju mirovinski doprinosi.

Nadalje, novost je i mogućnost “zamrzavanja” prava na obiteljsku mirovinu korisnicima toga prava koji se zaposle za sve vrijeme dok to zaposlenje traje, po uzoru na rješenja u zemljama zapadne Europe. Za slučaj prestanka zaposlenja, pravo na obiteljsku mirovinu postaje aktivno i osoba može istu nastaviti primati.

Udruga Sjaj stavlja se na raspolaganje te poziva sve zainteresirane korisnike za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu da joj se obrate, kako bi se u upravnim postupcima za ostvarivanje navedenog prava razvila pozitivna praksa i time osigurala ispravna primjena propisa.

Odlučivanje o zdravlju po Zakonu o životnom partnerstvu

Udruga Sjaj sudjelovala je putem javne rasprave u izradi prijedloga Zakona o životnom partnerstvu kada je predložila da se izostavi odredba kojom je propisano da se životni partneri smatraju zakonskim zastupnicima u smislu posebnog zakona o zaštiti prava pacijenata. Tadašnje prijedloge udruge Sjaj preuzmite ovdje. Dana 5. prosinca 2013. godine Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upozorila je Ministarstvo uprave da takva odredba nije u skladu sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata koji ne poznaje institut da bračni drugovi budu zakonski zastupnici jedni drugima u svrhu donošenja odluka o zdravlju te da nije niti u skladu sa ustavnim jamstvom na nepovredivost čovjekove osobnosti i osobnog života. Pravobraniteljica je, nadalje, predložila da se propiše da se odredbe Zakona o zaštiti prava pacijenata primjenjuju na životne partnere na način kako se primjenjuju na bračne drugove.

Dana 10. prosinca 2013. Ministarstvo uprave obavijestilo je kako prihvaća prijedloge udruge Sjaj i Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Međutim, s današnjim danom Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedlog Zakona u životnom partnerstvu iz kojeg je vidljivo da je samo promijenjen izričaj, ali da je smisao ostao isti, s obzirom da odredba u čl. 67. st. 1. prijedloga glasi:

“Životni partneri imaju pravo odlučivati u ime svog životnog partnera u svrhu posebnog zakona o zaštiti prava pacijenata”.

Time nije nastupila nikakva promjena, a napose nije prihvaćena preporuka Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom jer je odredba trebala drugačije glasiti. Uveden je potpuno novi institut kojim se automatizmom daje ovlast životinim partnerima da jedni o drugima donose odluke u svrhu Zakona o zaštiti prava pacijenata bez da je propisano u kojim okolnostima je takvo odlučivanje moguće i bez ikakvog prethodnog sudskog (lišenje poslovne sposobnosti) i upravnog (imenovanje skrbnika) postupka u kojem osobe o kojima se postupak vodi imaju određena procesna jamstva za zaštitu svojih prava. I dok iz prijedloga Obiteljskog zakona proizlazi da će građani koji nemaju poslovnu sposobnost za donošenje odluka o zdravlju u slučaju, npr., prekida mjera za održavanje na životu imati pravo na sudsku zaštitu u postupcima pred nadležnim Županijskim sudom i Vrhovnim sudom Republike Hrvatske u drugom stupnju, osobe koje sklope životno partnerstvo po automatizmu će ovisiti o svojim životnim partnerima za donošenje takvih odluka!

Kako smo ranije već i naznačili Ministarstvu uprave, a isto je potvrdila i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Zakon o zaštiti prava pacijenata ne poznaje institut da je bračni drug zakonski zastupnik (skrbnik) prema automatizmu i jednako tako nije poznat niti institut odlučivanja u ime bračnog druga. Iz navedenih izmjena proizlazi da predlagatelj ne razumije reguliranu materiju jer zakonski zastupnik (skrbnik) ima ovlast odlučivanja u ime štićenika, pa se promjenom izričaja nije ništa promijenilo u samom smislu odredbe.

Da je Ministarstvo uprave prihvatilo prijedlog Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, životni partneri bili bi izjednačeni sa bračnim drugovima samo u dijelu koji se odnosi na pravo uvida u medicinsku dokumentaciju nakon smrti pacijenta. U svim preostalim odredbama tog Zakona, njegova primjena ne ovisi o bračnom statusu, što je i logično jer se radi o pravima koje se tiču pojedinca i koja ne prestaju činom sklapanja braka. Jednako tako, pravo svake osobe na nepovredivost osobnosti i osobnog života ne smije prestati sklapanjem životnog partnerstva.

I čak uz to što je sustav zamjenskog odlučivanja protivan i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, dok god on postoji u zakonodavstvu svim građanima trebaju pripadati jednaka jamstva na zaštitu prava pa su predloženim Zakonom o životnom partnerstvu, koji je u osnovi zakon koji jamči zaštitu ljudskog prava na jednakost, upravo pojedinci dovedeni u nejednak položaj jer za razliku od prava na osobnost i osobni život kojeg imaju bračni drugovi, životni partneri isto pravo neće imati i odluke o njihovom zdravlju za slučaj da ih ne mogu sami donijeti, donosit će njihovi životni partneri bez ikakve sudske zaštite!

Udruga Sjaj će stoga nastaviti sa inicijativom u parlamentarnoj proceduri da se amandmanom uredi odredba iz čl. 67 st. 1. predloženog zakona na način da ista glasi:

“Životni partneri imaju jednaka prava kao i bračni drugovi u smislu posebnog zakona o zaštiti prava pacijenata.”

 

Novi Obiteljski zakon: početak kraja “građanske smrti”

Dana 29. studenog 2013. godine na Dnevni red sjednice Hrvatskog sabora uvršten je prijedlog novog Obiteljskog zakona. Unatoč brojnim kritikama javnosti protiv ovog prijedloga Obiteljskog zakona, koje se ponajviše tiču regulative vezane uz rastavu braka i roditeljsku skrb nad djecom te prigovora mnogih organizacija civilnog društva da Obiteljski zakon nije trebalo mijenjati, udruga Sjaj ovim putem, uz određene ograde, izražava podršku prijedlogu Ministarstva socijalne politike i mladih. Naime, prijedlogom novog Obiteljskog zakona znatno se poboljšava položaj osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi kojima su godinama negirana prava sustavnim lišavanjem poslovne sposobnosti – ukida se mogućnost potpunog lišenja poslovne sposobnosti. Više od 18.000 ljudi u Republici Hrvatskoj ostalo je nevidljivo i po prvi puta nakon 2003. godine se zakonodavac odlučio napraviti reforme u smjeru zaštite njihovih prava, što pozdravljamo. To je korak naprijed prema dokidanju “građanske smrti” – lišavanja poslovne sposobnosti građana, kada oni ne mogu sami ostvarivati svoja prava niti ispunjavati svoje obaveze.

Nastavi čitati

Zakon o životnom partnerstvu

Dana 4. studenog 2013. godine Ministarstvo uprave u javnu raspravu je uputilo prijedlog Zakona o životnom partnerstvu kojim se namjerava proširiti opseg prava istospolnih parova. S obzirom da se odredbom iz čl. 69. st. 1. prijedloga Zakona o životnom partnerstvu zadire u skrbničku zaštitu osoba bez poslovne sposobnosti za donošenje odluka o zdravlju, udruga Sjaj je pored načelnih uputila i konkretnu primjedbu te zatražila da se navedena odredba briše iz prijedloga Zakona kao nesukladna s Ustavom Republike Hrvatske i UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Preuzmite komentare udruge Sjaj

Nadzor u sustavu mirovinskog osiguranja

Dana 14. rujna 2013. stupit će na snagu Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 112/13) kojom se uspostavlja dodatni sustav nadzora nad korištenjem mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ostvarenih na temelju invalidnosti. Udruga Sjaj objavljuje informacije i upute za korisnike mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja u skladu s navedenom Uredbom.

Nastavi čitati

Inkluzivni dodatak i prava iz socijalne skrbi

Na poziv potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice socijalne politike i mladih gđe. Milanke Opačić, koordinator Kristijan Grđan nazočio je sastanku u Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku kojim bi se pojedina socijalna prava kao i dio prava vezanog uz dječji doplatak objedinila u pravo na inkluzivni dodatak prema novom propisu.

Ministrica Milanka Opačić izložila je probleme uz donošenje novog zakona, koji su s obzirom na njegovu svrhu izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom suočeni sa velikim financijskim preprekama te ukazala da bi reformom socijalnih naknada došlo do ukidanja prava za najmanje 29.000 korisnika. Slijedom navedenog, ministrica iskazala je odluku o suspenziji procesa donošenja novog propisa dok se ne stvore potrebni preduvjeti za njegovu provedbu.

Uz druge organizacije civilnog društva, udruga Sjaj prihvatila je odluku Ministarstva socijalne politike i mladih s obzirom na gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj. Smanjenje socijalnih prava osobama s invaliditetom nije cilj koji se želio postići donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku, jer ih se time izlaže većem siromaštvu, pa je sugerirano da se u daljnjem radu nastoji pronaći rješenje koje inkluzivni dodatak neće vezivati uz sustav socijalne skrbi. Udruga Sjaj istaknula je da su postojeće naknade u sustavu socijalne skrbi ispod relativne linije siromaštva, što je protivno Europskoj socijalnoj povelji te je, prije svega, potrebno omogućiti da osobe s invaliditetom nisu izložene siromaštvu da bi im se nad time pružila potpora radi osiguranja jednakih mogućnosti.

Udruga Sjaj vjeruje kako Ministarstvo socijalne politike i mladih neće zaustaviti proces reforme bez obzira na nedonošenje zakona te da će nastojati, reformom sustava vještačenja radi ostvarivanja prava po osnovi invaliditeta (osnivanje jedinstvenog tijela vještačenja) i povezivanjem drugih resora, pronaći načina da u skladu sa gospodarskom situacijom omogući izjednačavanje prava osoba s invaliditetom, a time i osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj.

Rasprava o Zakonu o udrugama

Koordinator udruge Sjaj g. Kristijan Grđan sudjelovao je danas na sastanku kojeg je organizirala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u vezi nacrta prijedloga Zakona o udrugama. Zakonu su prisustvovali predstavnici Ministarstva uprave, Ureda za udruge, Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), Hrvatski savez slijepih i Hrvatske udruge tetraplegičara i paraplegičara.

Nastavi čitati