Preporuka Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom izdala je nadležnim tijelima preporuku da podrže rad udruge Sjaj, koja kako Pravobraniteljica navodi …prednjači u pružanju pravne pomoći i savjetovanja osobama s duševnim smetnjama i istovremeno je iznimno aktivna u zagovaranju njihovih prava u svim područjima života kao i u upozoravanju javnosti i nadležnih tijela na njihova kršenja.”

Pravobraniteljica je navela da “U svim aktivnostima koje provodi Udruga Sjaj ima potporu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom s kojim tijesno surađuje kao i s mnogim međunarodnim dionicima na području zaštite i promicanja prava osoba s psihosocijalnim invaliditetom.”

Dajući svoju podršku aktivnostima udruge Sjaj i preporučivši nadležnim tijelima da u okviru svojih mogućnosti poduzmu sve što je potrebno kako bi se te aktivnosti nastavile i unaprijedile, Pravobraniteljica je istaknula: “Slijedom navedenog možemo zaključiti da je višegodišnji rad Udruge Sjaj znatno doprinio promjeni negativnih trendova na području zaštite osoba s duševnim smetnjama i zagovaranja njihovih prava čime se ujedno doprinosi ostvarenju međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske na području zaštite prava i povećanja kvalitete života osoba s psiho-socijalnim invaliditetom.”

Udruga Sjaj iznimno je ponosna na priznanju koje joj je dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. To je prvo priznanje od strane jedne državne institucije udruzi Sjaj za kontinuirano zalaganje za prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj, što daje posebno obilježje našem predanom i višegodišnjem radu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preminuo dr. Thomas Szasz

Thomas Szasz, psihijatar koji je knjigom s naslovom „Mit duševne bolesti“ objavljenom 1961. godine propitao legitimitet svoje struke i postavio intelektualne osnove za generacije kriticizma te razvoj pokreta psihijatrijskih pacijenata i aktivista, čime je stekao i brojne neprijatelje među svojim kolegama psihijatrima, preminuo je New Yorku u dobi od 92 godine, kako prenosi New York Times.

Nastavi čitati

Komunikacija u predmetu X protiv Hrvatske

Europska organizacija za duševno zdravlje i udruga Sjaj uputile su danas Odboru ministara Vijeća Europe komunikaciju u predmetu X protiv Hrvatske, komentirajući Akcijski plan koji je o izvršenju te odluke Europskog suda za ljudska prava uputila Vlada Republike Hrvatske.

Podsjećamo, Europski sud za ljudska prava utvrdio je u predmetu X protiv Hrvatske povredu čl. 8. Konvencije zbog propusta države da osigura pravo na poštivanje podnositeljičinog privatnog i obiteljskog života. Kršenje prava rezultat je činjenice da je podnositeljica, koja je bila sudski lišena svoje poslovne sposobnosti, bila isključena iz postupaka koji su doveli do posvojenja njezine kćeri.

Na temelju pravila Odbora ministara Vijeća Europe, Europska organizacija za duševno zdravlje i udruga Sjaj reagirale su pred tim tijelom na navode Vlade Republike Hrvatske i sugerirale da se nastavi nadzor nad izvršenjem odluke u predmetu X protiv Hrvatske, pri čemu su također naglasile da hrvatskom zakonodavcu valja sugerirati odgovarajuće promjene Obiteljskog zakona kako bi se sudjelovanje svih roditelja u postupcima posvajanja njihove djece omogućilo bez obzira na ograničenje poslovne sposobnosti.

Preuzmite prijevod komunikacije na hrvatski jezik

Preuzmite komunikaciju u izvornom obliku

 

Presuda u predmetu Đorđević protiv Hrvatske

Europski sud za ljudska prava objavio je danas odluku u predmetu Đorđević protiv Hrvatske u kojem su utvrđene povrede prava na zaštitu od nehumanog i degradirajućeg postupanja, zaštitu privatnog života te prava na učinkovito pravno sredstvo koje je Hrvatska povrijedila na štetu dvoje podnositelja – Dalibora Đorđevića (sina) i Radmile Đorđević (majke).

Podnositelj Dalibor Đorđević osoba je s teškim mentalnim i tjelesnim invaliditetom zbog kojega je lišen poslovne sposobnosti, a majka Radmila Đorđević se brine o njegovim osnovnim životnim potrebama. Oboje žive u Zagrebu. U periodu od 2008. do 2011. godine Dalibora Đorđevića i njegovu majku kontinuirano su fizički i psihički zlostavljala djeca iz obližnje osnovne škole. Iako su se na zlostavljanje požalili više puta policiji, socijalnim službama i pravobranitelju, ništa nije poduzeto da bi ih se zaštitilo i da bi se spriječilo daljnje zlostavljanje, pa je Europski sud utvrdio povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnjih sloboda počinjene na njihovu štetu.

Nastavi čitati

Konferencija “Socijalne determinante mentalnog zdravlja”

U Splitu je između 14. i 16. lipnja 2012. održana međunarodna konferencija s naslovom “Od individualne do društvene odgovornosti – socijalne determinante mentalnog zdravlja” u organizaciji Europske organizacije za duševno zdravlje (Mental Health Europe) i Hrvatske udruge za psihosocijalno zdravlje – Sto koluri iz Splita.

Na konferenciji je sudjelovao koordinator Kristijan Grđan koji je u plenarnom dijelu konferencije govorio o promjeni paradigme prema osobama s duševnim smetnjama koja se sastoji od prelaska iz medikalizacijskog u socijalni model, te istaknuo tri najvažnija problema s kojima se te osobe susreću u Europi – lišenje poslovne sposobnosti, institucionalizacija i diskriminacija u području rada. Uz njega, na konferenciji je sudjelovao i programski suradnik Mario Perčin koji je na okruglom stolu o međugeneracijskoj solidarnosti u području mentalnog zdravlja govorio iz perspektive osoba s duševnim smetnjama.

Više o koferenciji

Dana 16. lipnja 2012. održana je i Izborna skupština Europske organizacije za duševno zdravlje te je koordinator Kristijan Grđan odabran u Upravni odbor te međunarodne organizacije u mandatu od 2012.-2015.

Dan prava osoba s duševnim smetnjama

Dana 1. lipnja 2012. godine Hrvatski sabor proglasio je 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Dan je proglašen na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, a povezuje se sa 6. lipnjajer je tog dana 1880. godine naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen “Statut kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu” (današnja Klinika za psihijatriju “Vrapče”). Taj je Statut bio prvi dokument koji je spominjao prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi.

Dana 6. lipnja 2012. godine Klinika za psihijatriju Vrapče organizirala je konferenciju za novinare povodom proglašenja Dana prava osoba s duševnim smetnjama na kojoj su nazočili ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić te predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec. Koordinator Kristijan Grđan, koji je imao prezentaciju i kasnije na stručnom skupu u vezi načela razmjernosti u psihijatrijskoj praksi, upitao je sutkinju Jasnu Omejec o tome namjerava li Ustavni sud Republike Hrvatske izmijeniti dosadašnju praksu prema kojoj osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti ne mogu tražiti ustavnosudsku zaštitu svojih prava. Sutkinja Omejec je odgovorila da se ta praksa razmatra i da će Ustavni sud postupiti u skladu sa praksom Europskog suda za ljudska prava.

Prijedlog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji

Nakon što je 26. travnja 2012. godine sudjelovala na okruglom stolu u organizaciji udruga Ženska soba i Roda, a u vezi prijedloga Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, udruga Sjaj danas je uputila prijedloge Ministarstvu zdravlja u vezi odredaba toga zakona kojim se onemogućava liječenje nepolodnosti osobama lišenim poslovne sposobnosti, osobama opće zdravstveno nesposobnim za roditeljsku skrb o djetetu te osobama koje su promijenile spol. Udruga Sjaj upozorila je resorno ministarstvo da su takve odredbe protivne Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te uputila prijedlog promjena.

Preuzmite prijedloge Ministarstvu zdravlja

Biračko pravo – inicijativa Ustavnom sudu

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, udruga Sjaj te još devet organizacija civilnog društva podnijeli su danas Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Zbog diskriminatornih odredaba zakona, na parlamentarnim izborima nije moglo svojeg predstavnika vlasti odabrati najmanje 15.761 osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Također, niti jedna od tih osoba nije se mogla kandidirati na izborima. To su sve osobe koje su pravomoćnim odlukama sudova u potpunosti lišene poslovne sposobnosti. Sa stanovišta zaštite ljudskih prava, posebice uzimajući u obzir čl. 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te preporuke Vijeća Europe i Venecijanske komisije, hrvatsko izborno zakonodavstvo krši ljudska prava osoba s invaliditetom.

Podnositelji smatraju da su osobe s invaliditetom stavljene u nejednak položaj u odnosu na sve građane za koje se nikad ne propituje aktualna intelektualna ili mentalna sposobnost da glasuju ili da se kandidiraju na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Također, ograničenje bitrračkog prava usmjereno je isključivo prema osobama s invaliditetom, pa tako primjerice čak i osuđenici za kaznena djela imaju veća prava nego osobe s invaliditetom.

Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom sve osobe s invaliditetom imaju pravo na poslovnu sposobnost na jednakoj osnovi s drugima te pravo na političku participaciju koju mogu koristiti biranjem predstavnika vlasti ili kandidaturom za javnu funkciju. Recentni europski dokumenti također navode da se sve osobe s invaliditetom imaju pravo kandidirati za javnu funkciju na jednakoj osnovi s drugima i ne smiju biti lišene toga prava bilo kojim zakonom koji ograničava njihovu poslovnu sposobnost.

Podnositelji očekuju da će Ustavni sud prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor te ukinuti osporavane odredbe. Također, podnositelji očekuju i od zakonodavca da u što skorijem roku pokrene reformu izbornog zakonodavstva kako bi se pravo na političku participaciju osobama s invaliditetom izuzelo od ograničenja poslovne sposobnosti.

Preuzmite prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona