Dana 21. ožujka 2012. godine Vlada Republike Hrvatske uputila je Odboru ministara Vijeća Europe akcijski plan u vezi izvršenja odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Krušković protiv Hrvatske. Podsjećamo da je tom odlukom utvrđena povreda prava podnositelja Branka Kruškovića koji nije, zato što je bio lišen poslovne sposobnosti, mogao priznati svoje biološko dijete.

Udruga Sjaj nije zadovoljna akcijskim planom koji je uputila Vlada. Naime, g. Krušković je nakon pravomoćnosti odluke Europskog suda za ljudska prava zatražio da ga nadležni Matični ured upiše kao oca njegovog djeteta, ali je to taj ured odbio. No, tu je odluku pobilo Ministarstvo uprave i vratilo predmet na ponovni postupak, koji je još uvijek u tijeku. Iako je Europski sud za ljudska prava ocijenio neprihvatljivim da je g. Krušković bio u priznaju očinstva potpuno ovisan o nadležnom Centru za socijalnu skrb, Vlada RH navela je kako očekuje da će njegov skbnik u ime g. Kruškovića ipak priznati da je g. Krušković otac tog djeteta. To znači da je g. Krušković ostao u jednakom položaju kao i prije nego što je donesena odluka Suda u njegovu korist.

Nadalje, Vlada RH je izrazila stav da priroda povrede prava u predmetu Krušković nije takva da bi to zahtjevalo provođenje generalnih mjera, koje se tiču promjene zakonodavstva i prakse, iako je Europski sud za ljudska prava do sada utvrdio već u tri predmeta i u odnosu na četiri podnositelja/ice povrede Konvencije počinjene od strane Republike Hrvatske na štetu osoba lišenih poslovne sposobnosti.

Stoga je s današnjim danom udruga Sjaj uputila komunikaciju Odboru ministara Vijeća Europe kojom pobija argumente izražene u Akcijskom planu Vlade RH u predmetu Krušković protiv Hrvatske te preporučila istome da nastavi monitorirati izvršenje individualnih mjera te da u pogledu generalnih mjera zatraži od Vlade RH informaciju o tome koje su mjere poduzete ili planirane da bi se omogućilo osobama s invaliditetom da priznaju svoje očinstvo ili majčinstvo.

Preuzmite podnesak Odboru ministara (na hrvatskom jeziku)

Koordinator Sjaja g. Kristijan Grđan sudjelovao je na predstavljanju Zbornika radova sa konferencije “Poslovna sposobnost i skrbništvo – raskorak između Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i prakse“ kojeg je publicirala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Međunarodna konferencija u organizaciji ureda Pravobraniteljice održana je u Šibeniku, 4. i 5. listopada 2011. Koordinator Grđan sudjelovao je na toj konferenciji te je jedan od koautora Zbornika, gdje govori o skrbništvu za odrasle osobe iz perspektive prava osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj. Prilikom današnjeg predstavljanja Zbornika koordinator je istaknuo značenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i osvrnuo se na mjerodavna tumačenja čl. 12. iste od strane Odbora za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda. Također, istaknuo je i potrebu da se provedu korjenite reforme zakonodavstva i prakse koje trebaju omogućiti zamjenu sustava supstitucijskog donošenja odluka (skrbništva) sustavom kojim se osobama s invaliditetom pruža podrška u odlučivanju. Konstatirao je i da je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom preuzela institucionalno vodstvo u kreiranju politike prema reformi sustava skrbništva za odrasle osobe u Hrvatskoj te apelirao na političke dionike da spriječe spajanje tog specijaliziranog pravobranitelja sa Pučkim pravobraniteljem kako se ne bi oslabili ili izgubili postojeći kapaciteti.

Na temelju čl. 42. st. 6. Poslovnika Hrvatskog sabora udruga Sjaj uputila je predstavku Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora kojom sugerira da odbori Hrvatskom saboru predlože prihvaćanje Izvješća Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu. Također, udruga je skrenula Hrvatskom saboru pozornost da je važno spriječiti spajanje Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sa Pučkim pravobraniteljem kako se ne bi izgubila dostignuta razina zaštite prava osoba s invaliditetom te je zatražila da sudjeluje na raspravama oba odbora o citiranom Izvješću.

Preuzmite predstavku Hrvatskom saboru

Od 24. ožujka 2012. primjenjuje se novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 33/12). Odredbama novog zakonskog propisa nisu nastupile značajne promjene u pogledu ostvarivanja prava na novčane naknade, kao što su osobna invalidnina ili doplatak za pomoć i njegu, ali su nastale stanovite promjene vezane uz imovinski cenzus.

Naime, imovina korisnika više nije vezana vrijednošću, pa prema tome više ne vrijedi pravilo da se prava na novčane naknade kao što su osobna invalidnina ili pomoć za uzdržavanje mogu ostvariti čak i ako korisnik ima imovinu koja vrijedi manje od 100 proračunskih osnovica za naknade i dvanje (dakle, manje od 332.600,00 kn). Zadovoljavajući stambeni prostor i dalje ostaje određen na isti način kao i u prethodnom zakonskom propisu, što znači da osobe s invaliditetom mogu imati najviše 42 čm stambenog prostora uz 10 čm odstupanja (dakle, najviše 52 čm) ako je riječ o samcima odnosno uz 10 čm dodatka za svaku dodatnu osobu.

Na korisnike koji imaju veću imovinu od one koja je propisana čl. 38. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi primjenjuje se pravilo po kojem se smatra da se oni mogu sami uzdržavati ako prihode mogu ostvariti prodajom te imovine, davanjem u zakup ili najam, ako ta imovina ne služi korisniku ili članovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ovo je posebno problematično za one korisnike koji su granični slučajevi i imaju stambeni prostor koji je za svega nekoliko kvadrata veći od okvira propisanih čl. 38. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi (primjerice ako imaju 55 čm od dozvoljenih najviše 52 čm, a radi se o samcima s invaliditetom). Udruga Sjaj upozorila je Ministarstvo socijalne politike i mladih 22. veljače 2012. godine u tijeku javne rasprave tada još o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, da bi izostanak vezivanja imovinskog cenzusa sa vrijednošću imovine u graničnim slučajevima mogao dovesti do dodatnog osiromašenja korisnika i dao preporuku da se zadrže propisi koji su uvedeni u Zakon o socijalnoj skrbi tijekom 2011. godine, ali to nije prihvaćeno iako je dana 6. ožujka 2012. godine u intervjuu za Novu TV, potpredsjednica Vlade i ministrica gđa. Milanka Opačić izjavila:

„Imovinski cenzus će podrazumijevati da ljudi koji imaju određenu imovinu, apartmane, vikendice, stanove, koji imaju određenu vrijednost, ne mogu biti dio sustava socijalne skrbi. Međutim, isto tako moramo voditi računa da stan u centru Zagreba i kuća u Babinoj Gredi, ili u Glini, nisu naprosto iste vrijednosti.“

U novom Zakonu o socijalnoj skrbi, međutim, nema niti jedne odredbe koja povezuje imovinu sa njezinom vrijednošću kada je riječ imovinskom cenzusu za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi.

Udruga Sjaj smatra da postoji određeni prostor interpretacije postojećih propisa koji idu u korist onim korisnicima koji imaju granične situacije, ukoliko se radi o stambenim prostorima čija narav nije odvojiva i koji koriste korisnicima ili članovima njihovih obitelji za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Prema tome, udruga Sjaj preporuča svim korisnicima da u zathjevima za ostvarivanje prava na novčane naknade iz sustava socijalne skrbi obrazlože da višak imovine (od nekoliko čm) čini prostor koji je u naravi neodvojiv od ostatka stambenog prostora (npr. kupaonica, toalet, hodnik, kuhinja, ostava, dnevni boravak ili soba) i koji njima, ili članovima njihovih obitelji, služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Nadalje, preporučamo korisnicima u graničnim slučajevima kojima budu donesena negativna rješenja da ista osporavaju žalbama i u postupcima pred Upravnim sudom Reublike Hrvatske kako bi se razvila odgovarajuća sudska praksa.

Sukladno čl. 255. Zakona o socijalnoj skrbi svi postupci koji su pokrenuti prema prethodnim propisima dovršit će se prema odredbama novog zakonskog propisa. Podsjećamo da sukladno čl.101. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (NN, 47/09) centri za socijalnu skrb dužni su donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Svi korisnici koji su uredno podnijeli zahtjeve za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, a proteklo je više od 60 dana da nisu dobili rješenja, imaju sukladno čl. 101. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku podnijeti žalbu Ministarstvu socijalne politike i mladih.