Ministarstvo socijalne politike i mladih obavijestilo je udrugu Sjaj da je kontaktiralo i upozorilo predlagatelja Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske te da će prijedlog udruge Sjaj biti uvršen. Tim nastojanjima osviještena je tema deinstitucionalizacije za sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj.

Udruga Sjaj pozdravlja intervenciju Ministarstva socijalne politike i mladih te se nada kako će i ubuduće aktivno raditi na ostvarenju, promicanju i poštivanju prava svih osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

S današnjim danom Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedlog Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s konačnim prijedlogom Zakona.

U predloženom čl. 56. st. 3. al. 4. propisano je da se državna imovina može darovati, među ostalim i za svrhu “provođenja programa deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama”. Udruga Sjaj iznimno je razočarana da je u procesu deinstitucionalizacije koji je potpuo neadekvatan za osobe s duševnim smetnjama, diskriminatoran i protivan Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, namjera Vlade Republike Hrvatske naglasiti diskriminaciju u postojećem zakonskom prijedlogu i potpuno isključiti mogućnost da se državna imovina daruje za programe deinstitucionalizacije osoba s duševnim smetnjama.

Osobe s duševnim smetnjama davale su (svojom voljom, voljom svojih skrbnika ili silom zakona) Republici Hrvatskoj imovinu, a čak niti ta imovina neće moći biti iskorištena za njihovu deinstitucionalizaciju. Jedino čemu se osobe s duševnim smetnjama koje trebaju pomoć sustava socijalne skrbi mogu nadati jest, eventualno, smještaj u udomiteljskim obiteljima u ruralnim sredinama, kakvu mjeru je Vlada Republike Hrvatske prioritetno predvidjela za tu kategoriju osoba s invaliditetom.

Međunarodna organizacija “Human Rights Watch” upozorila je upravo pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju da iako je pokrenut proces deinstitucionalizacije da nisu poduzete sveobuhvatne mjere namijenjene rješavanju tisuća ljudi smještenih u instituciji. U Republici Hrvatskoj, pored 3.000 ljudi smještenih u državnim domovima socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe, manje od njih 50 uspjelo je državnim mjerama ostvariti pravo na život u zajednici. Namjera Vlade Republike Hrvatske da ograniči korištenje državne imovine samo na jednu kategoriju osoba s invaliditetom pokazatelj je izravne diskriminacije osoba s duševnim smetnjama, kao i drugih institucionaliziranih osoba s invaliditetom. Na žalost, mora se konstatirati kako je potpuno jasno da je u pristupnom procesu Europskoj uniji Republika Hrvatska barem deklarativno priznavala prava osoba s duševnim smetnjama kao osoba s invaliditetom, a da sada po ulasku u EU čak izostaje i deklarativna podrška.

Udruga Sjaj uputila je putem Ministarstva socijalne politike i mladih prijedlog da Vlada Republike Hrvatske na postojeći tekst predloženog zakona stavi amandman kojim bi se darovanje državne imovine omogućilo za programe deinstitucionalizacije svih osoba s invaliditetom.

Preuzmite dopis Ministarstvu socijalne politike i mladih

Udruga Sjaj obavještava korisnike/ce da od 20. do 27. svibnja 2013. godine neće primati nove korisnike iz područja pravne zaštite zbog službenog putovanja koordinatora udruge.

Dana 20. travnja 2013. godine u Splitu je održan 5. Cochrane simpozij. Hrvatska Cochrane mreža kao ogranak svjetske kolaboracije je neprofitna organizacija koja promiče medicinu utemeljenu na dokazima, a osnovana je pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Udruga Sjaj je početkom 2013. stupila u suradnju sa tom organizacijom kako bi se odabrali stručni članci iz svjetske znanstvene literature sa područja psihijatrije koji će se prevesti na hrvatski jezik i učiniti dostupnima hrvatskoj stručnoj i široj javnosti. Na simpoziju je ispred udruge Sjaj sudjelovala koordinatorica Zrinka Perčin te predstavila rad udruge Sjaj i opisala probleme s kojima se osobe s duševnim smetnjama susreću u sustavu zdravstvene zaštite.

Dana 9. listopada 2012. godine udruga Sjaj uputila je predstavku Ministarstvu zdravlja sa prijedlogom da se donese kodeks ponašanja za liječnike psihijatre o suzdržanosti pri javnim nastupima, a ponukana učestalim medijskim nastupima liječnika psihijatara u vezi različitih društvenih tema i posebno kaznenih postupaka vezanih uz počinitelje teških kaznenih djela što je imalo stigmatizirajuće posljedice na sve osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj.

Udruga Sjaj zaprimila je očitovanje Ministarstva zdravlja čije je Povjerenstvo za psihijatriju odlučilo uputiti prijedlog Hrvatskom psihijatrijskom društvu da u svoj etički kodeks ugradi odredbe kojima bi se spriječila ili barem umanjila šteta od istupa psihijatara u medijima.

Očekujemo da će Hrvatsko psihijatrijsko društvo u skorijem roku donijeti izmjene svojeg etičkog kodeksa te da će se liječnici psihijatri pridržavati tog kodeksa sa ciljem zaštite interesa osoba s duševnim smetnjama i ugleda svoje struke.

Preuzmite odgovor Ministarstva zdravlja

U povodu smrti dvoje štićenika u Centru za autizam Zagreb koji su preminuli uslijed gušenja hranom (u lipnju 2012.) odnosno maramicama (u veljači 2013.), kako prenose mediji, udruga Sjaj uputila je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu predstavku sa molbom da se provede istraga o tim slučajevima sukladno procesnim standardima čl. 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na život.

Preuzmite predstavku udruge Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu

Udruga Sjaj objavljuje izvještaj o radu za 2012. godinu koji možete preuzeti ovdje.

Europski sud za ljudska prava donio je danas presudu u predmetu A.K. i L. protiv Hrvatske te utvrdio povredu prava podnositelja na privatni i obiteljski život. U navedenom predmetu podnositeljica je bila osoba sa intelektualnim teškoćama i tjelesnim invaliditetom, koja je zbog tih činjenica lišena roditeljskih prava i njezino je dijete dano na posvajanje prije nego što je imala priliku zatražiti vraćanje roditeljskih prava.

Preuzmite sažetak presude na hrvatskom jeziku

Nakon što je Hrvatska dobila Zakon o registru birača kojim se ukidaju ograničenja biračkog prava osobama lišenima poslovne sposobnosti, sada je red na nadležnim institucijama da Zakon doista zaživi i u praksi. Tako će ljudi koji su predugo čekali ostvarenje svojega temeljnog ljudskog i demokratskog prava postati punopravni članovi društva i države u kojoj i njihov glas vrijedi – možda čak donese i prevagu, poručeno je na konferenciji za novinare u Centru za ljudska prava u organizaciji GONG-a i Udruge za samozastupanje.

„Dok sam bio doma i živio sa svojim roditeljima imao sam poslovnu sposobnost. Uvijek me zanimalo tko vodi našu zemlju i što se u njoj događa. Zato sam išao glasati u specijalnu školu i u mjesnu zajednicu Ciglenica. Kad sam na jednim izborima pristupio biračkom mjestu, saznao sam da više nemam pravo glasa. Raspitao sam se zašto, ali mi nitko nije htio objasniti. Ja sam i dalje htio glasati.

Tek nekoliko godina kasnije saznao sam da nemam poslovnu sposobnost i da zato ne mogu glasati. Kad su bili izbori, promatrao sam kako drugi odlučuju o našoj zemlji, a ja u tome nisam mogao sudjelovati. Imao sam svog favorita, ali nisam mogao utjecati na rezultate. Osjećao sam se kao građanin drugoga reda.

Zbog toga sam bio tužan i ljut, pa sam odlučio svojom pričom potaknuti promjene da se i nama osobama s intelektualnim teškoćama omogući pravo glasa. Nakon nekoliko godina borbe sada ponovo mogu sudjelovati u izborima i izabrati ljude koji svojim odlukama utječu i na moj život. Više nisam samo promatrač, sada mogu i aktivno sudjelovati u političkom i javnom životu.

I moj glas je postao vrijedan, možda i odlučujući. S ponosom očekujem dan izbora, tu nedjelju kada ću ravnopravno s drugim građanima ove zemlje dati glas svom favoritu (kandidatu). Nadam se da ovaj zakon neće ostati mrtvo slovo na papiru i da ću svoje pravo glasa moći ostvariti već na lokalnim izborima sljedeće godine”.

Priča je to Fadila Špurena, samozastupnika iz Udruge za samozastupanje i jednog od 16.000 osoba kojima je, premda su lišeni poslovne sposobnosti, vraćeno biračko pravo, čime su dobili mogućnost sudjelovati u društvenom i političkom životu.

Prvi korak prema ukidanju diskriminatorne prakse

Naime, usvajanjem Zakona o registru birača kojim je započelo ukidanje diskriminatorne prakse, „Hrvatska se pridružila Austriji, Italiji, Španjolskoj, Finskoj, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji koje su omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u izbornom procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima”, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

„Zahvaljujući povijesnoj odluci Sabora od 14. prosinca 2012. najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti na sljedećim lokalnim izborima u svibnju iduće godine moći će ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima, a Hrvatska je, pokazavši ozbiljnu političku volju, počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom”, naglasio je Kristijan Grđan iz Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj. Stoga će udruga povući prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača, no i dalje traže ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, jer osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, pored aktivnog, treba omogućiti i pasivno biračko pravo.

Neka institucije rade svoj posao!

No, unatoč velikom uspjehu, posao nije gotov niti na području aktivnog biračkog prava, naime, sada je potrebno usmjeriti sve snage na implementaciju, upozorila je Natalia Mirković, pravnica GONG-a: „Očekujemo da nadležne institucije osiguraju provedbu da zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru. Stoga, očekujemo da Državno izborno povjerenstvo sustavno i na vrijeme educira članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava kako bi osobe s intelektualnim poteškoćama kada dođu na biračko mjesto svoje biračko pravo mogle ostvariti”.

DIP treba i u svojim Obvezatnim izbornim uputama o načinu glasovanja birača – osoba s invaliditetom, nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na glasačko mjesto regulirati specifične načine podrške i prilagodbe za tu skupinu birača. Pored toga, zadaća je države i društva omogućiti i podršku u smislu omogućavanja pristupa izbornom procesu kroz osiguravanje informacija u pristupačnom obliku jednostavnom za razumijevanje, kao i podršku pri glasovanju te uvođenje mjera koje će spriječiti moguće iskorištavanje i manipulacije te osnaživanje osoba s invaliditetom.

„Također, očekujemo i od Ministarstva uprave i nadležnih gradskih i općinskih ureda za opću upravu s obzirom da im je to službena dužnost da odmah početkom iduće godine pravovremeno osiguraju da se sve te osobe upišu u registar birača. Važna je i suradnja Ministarstva socijalne politike i mladih koje je nadležno za ustanove socijalne skrbi u kojima se neke od osoba s intelektualnim poteškoćama nalaze kako bi ravnatelji pravovremeno osigurali biračka mjesta u tim ustanovama”, kazala je Natalia Mirković i zaključila: „Očekujemo suradnju svih institucija, ali i s organizacijama civilnoga društva, kako bi se Zakon o registru birača doista provodio i da osobe s intelektualnim poteškoćama po prvi put mogu ostvariti svoje tako željno čekano temeljno ljudsko i demokratsko pravo – pravo glasa”.

 Andreja Žapčić, novinarka i urednica www.gong.hr

Preuzmite priopćenje Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Poruka samozastupnika Fadila Špurena

Danas je Hrvatski sabor sa 85 glasova “za”, 34 glasa “protiv” i 4 glasa “suzdržan” donio Zakon o registru birača. Odredbom iz članka 64. tog Zakona propisano je:

“Osobe koje su do stupanja na snagu ovog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.”

Nadalje, sam Zakon više ne predviđa nikakva ograničenja biračkog prava osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, čime je Republika Hrvatska počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Iako je Vlada Republike Hrvatske u prvom čitanju predložila individualizirani pristup lišenju biračkog prava na način da bi se u posebnom postupku ispitala sposobnost svake osobe s invaliditetom za ostvarivanje biračkog prava, udruga Sjaj, GONG i Udruga za samozastupanje te Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom protivili su se tom prijedlogu jer je bio protivan Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Našoj zajedničkoj inicijativi da se osobama potpuno lišenim poslovne sposobnosti u potpunosti i bez ograničenja omogući biračko pravo punu podršku dalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih. Slijedom ovih aktivnosti, Vlada Republike Hrvatske predložila je u drugom čitanju tekst Zakona kojim su uvaženi naši argumenti te je omogućen upis osoba potpuno lišenih poslovne sposobnosti u registar birača. Tako će na slijedećim lokalnim izborima najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti, moći ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima.

S obzirom na navedeno, s danom stupanja na snagu Zakona o registru birača, udruga Sjaj povući će prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača s obzirom da će taj propis biti izvan snage. No, zadržat će se prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, s obzirom da predstoji izmjena tog zakona s time da je pored aktivnog potrebno omogućiti osobama koje su lišene poslovne sposobnosti omogućiti i pasivno biračko pravo.

Ova povijesna odluka Hrvatskog sabora znak je političke volje za ozbiljne reforme u području zakonodavstva koje se tiče osoba s invaliditetom, te se očekuje da će se i nadalje usklađivati zakonski propisi i praksa u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.